Međunarodni dan "Prava javnosti da zna" - 28. septembar 2016.god

28.09.2016.

Predsjednik Savjeta Agencije Muhamed Gjokaj povodom obilježavanja Medjunarodnog prava „ Javnosti da zna “ obratio se prisutnim predstavncima 33 prvostepena organa :

“Javnost ima pravo da zna sve informacije koje su u posjedu organa vlasti.

Javnost ima ima pravo da zna kako se troše budžetskih sredstva Crne Gore.

Javnost ima pravo da zna  i bude obavještena da učestvuje u vršenju vlasti.

“Pravo javnosti da zna „ ima sve veći značaj u savremenom crnogorskom društvu zbog pružanja zakonskog okvira za veće učešće građana u procesima demokratizacije društva kroz uključivanje u različite oblike neposredne saradnje građana pri donošenju propisa i odluka organa vlasti.

Pravo na slobodan pristup informacijama omogućava građanima nadzor, nad zakonitošću rada organa vlasti, nadzor nad trošenjem novca iz budžeta, što sprječava loše upravljanje povjerenim sredstvima, beskompromisno sužava put moguće zloupotrebe vlasti kao i korupciju. Na  današnji dan se zapravo promoviše pravo crnogorskih građana, da kao društvo koje baštine različitosti bude aktivni sudionik u svim bitnim odlukama i procesima koji se odnose na samog građanina.

Danas obilježavamo 28.09.2016.godine dan slobodnog pristupa informacijama. Iako ga definišemo kao tekovinu modernog prava gdje se u Crnoj Gori pojavljuje usvajanjem prvog Zakona o slobodnom pristupu informacijama 2005.godine razvijene zemlje i društva su koristila ovo pravo već vjekovima na primjer u Švedskoj se po prvi put pojavljuje 1766 godine kada je po prvi put tražen pristup svojim dokumetima. Kasnije se to pravo razvilo u modernim društvima kao što su sve članice Evropske unije  kao i druge  zemlje koje promovišu pravo javnosti da zna i princip otvorenosti vlasti, državnih i lokalnih institucija u procesu demokratizacije društva.

Crnogorski put satkan je najpre definisanjem prava na slobodan pristup informacijama kao ljudskog prava i ustavne kategorije koja je po prvi put dobija svoj zakonski okvir 2005.godine usvajanjem prvog Zakona o slobodnom pristupu informacijama u Crnoj Gori te donošenjem 2012.godine novog Zakona sa ciljem usaglašavanja sa evropskim standarskima u ovoj oblasti.

Iako je kratak period primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama kod nas u trajanju od 9 godina zapravo se ozbiljnije pristupa implemetaciji odredaba od kada je Agencija dobila u nadležnost kao drugostepeni organ odlučujući po izjavljenim žalbama. Za period od 4 godine u primjeni ovog Zakona koji u svom duhu ima za cilj otvorenost i transparetnost rada prvostepenih organa koji dostavljaju tražene informacije a mi kao Agencija odlučujemo po odlučujemo po izjavljenim žalbama imamo osjećaj da sva odgovornost u prijemni ovog Zakona se u javnosti pripisuje Agenciji što u praski nije slučaj. Dana 28.09.2016.godine je trebao biti prije svega obilježen od strane svih obveznika Zakona koji su dužni da daju informacije, a naravno i Agencije koja na ovaj način daje svoj doprinos. Te stoga ovo je dan svih nas udruženih na istom putu da otvorimo državne institucije i približimo ih građanima, na taj način ćemo dati svoj lični doprinos o načinu trošenja budžestkih sredstava, raspolaganja državnim resursima time će biti manje prostora za korupciju a odgovornost veća od strane svih onih koji donose odluke . Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je u svom radu u toku 2016.godine primila 1694 žalbe  a za prvu polovinu 2016.godine odlučila u 721 predmetu od čega je 401 žalba usvojena ( u 243 slučaja usvojila žalbu zbog povrede pravila postupka poznatog kao ćutanje admnistracije), 3 djelimično usvojene žalbe, 93 žalbe odbijene, donijeta 212 zaključaka o obustavi postupka i 12 zaključaka zbog nenadležnosti.

Agencija je tokom ovih 4 godine implemetacije Zakona uprkos nedostatku admnistartivnih kapaciteta koliko toliko uspjela u svojoj misiji da otvori institucije i građanina pruži mogućnost pristupa dokumentima u posjedu organa vlasti jer imaju pravo znati. Međutim u ovom četvorogodišnjem hodu i stvaranju nove praske uočili smo nedostatke u samom zakonu koji imaju za posledicu različita tumačenja oko načina donošenja odluka po podnijetim zahtjevima. Zabrinjavajuća je ne prolaznost naših rješenja kod Upravnog suda Crne Gore iako su one donijete u skladu sa Zakonom gdje Savjet Agencije donosi odluke u meritumu te ukazujemo na uporednu prasku Hrvatske i drugih zemalja regiona u kojima je ova oblast razvijenija. Presudama Upravnog suda umjesto na sprovođenje skraćenog upravnog postupka ukazuju na obavezu sprovođenja redovnog upravnog postupka što je uzročnik produžavanja rokova odlučivanja od stane Agencije što ima za posledicu neblagovremenost u postupku odlučivanja.

Apelujem da se pod hitno mora ići na izmjenu ovog Zakona sa ciljem usaglašavanja odredbi Zakona sa ZUP-om kao i preciziranje pojedinih odbredbi u samom Zakonu.

Značaj Zakona o slobodnom pristupu informacijama ogleda se u tome da je riječ o ključnom mehanizamu za spriječavnje korupcije i otkrivanje počinioca zloupotrebe službenog položaja i javnih sredstva opredeljenih iz budžeta Crne Gore kao i ogledalo transparentnosti društva uz nastojanje dosezanja standard u ovoj oblasti sa ciljem  uspostavljanja vladavine prava i pravne države. Transparentnost nacionalnih i lokalnih institucija ključna je u borbi protiv korupcije te je pravo na  slobodan pristup informacijama uslov je za suzbijanje korupcije i otvorenosti društa.

Transparentnost i odgovornost organa vlasti koju postičemo je mjerilo demokratije u društvu kojoj težimo iz dana u dan kroz nastojanje da svoje društvo učinimo otvorenim i da državna uprava bude u službi građana. „