Dana 3. i 4. aprila 2017.godine u Podgorici je održana TAIEX radionica na temu: „Zaštita ličnih podataka i slobodan pristup informacijama“. TAIEX radionicu, kojoj je prisustvovalo 80 učesnika, predstavnika organa javne uprave, otvorio je Predsjenik Savjeta Agencije Muhamed Gjokaj. Obraćajući se prisutnima, gospodin Gjokaj je naglasio osnovni cilj održavanja radionice, jačanje administrativnih kapaciteta zaposlenih u državnoj upravi Crne Gore i svih obveznika Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Kao uvodničari na posebnim panelima bili su Povjerenica za informacije Slovenije Mojca Polesnik, njena zamjenica Kristina Kotnih Šumah, Dubravka Bevandić, Helga Gavez i Hrvoje Vindakijević iz kancelarije Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, te član Savjeta Agencije Aleksa Ivanović i rukovodilac Odsjeka za Slobodan pristup informacijama Biljana Božić.
Galeriju fotografija sa radionice možete pogledati ovdje.
Poštovane kolege dobrodošli u Crnu Goru gdje uz pomoć TAIEX podrške gradimo mostove saradnje u cilju jačanja administrativnih kapaciteta zaposlenih u državnoj upravi Crne Gore i svih obveznika Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Pripala mi je posebna čast i zadovoljstvo da otvorim TAIEX Radiniocu i poželim Vam uspješan rad a o rezulztatima našeg nadam se uspješnog rada govore poslovni rezultati postignuti u godini za nama.
Kao Predsjednik Savjeta Agencije znam da sve može bit bolje, uspješnije ali malim koracima naprijed se gradi put ka uspjehu zajedno sa kolegama trudimo se da damo svoj lični doprinos svakom narednom koraku usvajanja EU standarda u oblasti zaštite ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama. 2016. godina je godina koju ćemo pamtiti ne samo po Parlametarnim izborima već i po povećanom obimu posla, o čemu svjedoči statistika koja je neumoljiva i ukazuje na posvećen rad članova Savjeta Agencije, kao i zaposlenih koji su dali svoj lični doprinos.
Koristim priliku da kažem da sam ove dvije godine spoznao sve nedostatke kako u samom zakonu tako i problemima u praksi i baš ova Radionica je pravac kojim težimo i da napravimo korak naprijed a u tome će nam pomoći Povjerenica Slovenije Mojica Polesnik, koju srdaćno pozdravljam, njena zamjenica Kristina Kotnih Šumah, kolege iz Hrvatske Dubravka Bevandić, Helga Gavez, kolega Hrvoje, koji ispred svojih institucija će govoriti na teme koje smo mi u saradnji sa svojim zaposlenima izabrali, a sa kojima se surećemo u radu i koje su predmet interesovanja prisutnih u ovoj sali koji će dobiti priliku da postavljaju pitanja i kroz interaktivan rad učestvuju i daju svoj lični doprinos nadam se uspješnom radu ove radionice.
Tokom 2016.godine iz oblasti zaštite ličnih podataka izvršeno je 20 redovnih i 70 vanrednih nadzora i sa uspjehom je riješeno pitanje video nadzora na javnim površinama koji je rezultirao Izmjenama i dopuna Zakona o zaštit podatala o ličnosti. Na inicijativu Agencije izdataka je Preporukaagencije, a kasnije je potvrđena stavom Vrhovnog suda Crne Gore gdje je jasno ukazano da se više ne može noegraničeno od strane istražnog sudije izdaju naredbe za zadržane podatke iz telekomunikacionog saobraćaja za cijelu teritorju Crne Gore. Uspjesi su brojni ali navodim primjere koji predstavljaju korak naprijed i zato želim uspjeh podijeliti sa Vama.
U postupku analize povrede odredaba Zakona o slobodnom pristupu informacijama Savjet Agencije je u 1120 slučajeva utvrdio da su prvostepeni organi izvršili povredu pravila postupka pri čemu je utvrđeno postojanja ćutanja administracije u 997 slučajeva dok je u 123 slučajeva donijeta meritorna odluka i obavezan prvostepeni organ da dostavi podnosiocu zahtjeva traženu informaciju. U drugostepenom postupku odbijeno je 654 žalbi pri čemu je u najvećem broju slučajeva razlog bio da postupak izvršenja prvostepenog rješenja organa je poseban postupak te da je u isključivoj nadležnosti prvostepenih organa što je potvrđeno nizom presuda Upravnog i Vrhovnog suda Crne Gore.
Najbrojniji slučajevi odbijanja u toku izborne godine 2016 su bile žalbe izjavljene zbog ne dostavljanja putnih naloga, izvoda iz trezora i analitičkih kartica. Podnosilac žalbe je prihvatio stanovišta koja su iznijeta u drugostepenim rješenjima kojima se odbija žalba jer su putni nalozi u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih kampanja objavljeni na sajtu prvostepenih organ ate je slato obavještenje u smislu člana 26 Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa datim jasnim linkom na kome se može pronaći tražena informacija. Djelimično je usvojeno 5 žalbi. U 553 slučajeva postupak je okončan zaključkom o obustavi postupka dok je u 105 slučajeva donijet zaključak zbog nenadaležnosti Agencije da postupa u istim predmetima. Zaključak zbog prekida postupka izjavljene žalbe donijet je u 243 slučaja . Savjet Agencije je donio 9 Zaključaka kojima se odbija Predlog za ponavljanje postupka koji su pravosnažni i potvrđeni presudama Upravnog suda Crne Gore.
U cilju jačanja principa transparetnosti pristupa traženih informacijama, a namjeri da ostvari balas između prava javnosti da zna i zaštite privatnosti građana Crne Gore Savjet Agencije je jačao princip odobravanja pristupa informacijama uz zaštitu ličnih podataka kao što su JMBG, adrese stanovanja , bankovnih računa građana. Pravo na slobodan pristup informacijama zasnovano je na Ustavu i Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Zakon o slobodnom pristupu informacijama predstavlja lex specialis u odnosu na sve ostale zakone kojima se ova prava ograničavaju.
U izvještajnom periodu Agenciji na razduženih 2867 odluka, broj poslatih zahtjeva, odnosno izradjenih akata je prešao brojku od 18000 tokom 2016.godine odluka 2867 odlučenih predmeta 3554 dakle zakonski su ispoštovani rokovi kao i obaveze Agencije.
Agencija nije predlagač Zakona već će kroz analizu Zakona i zakonskih rješenja dati smjernice preporuke i konačan zaključak da je došlo vrijeme nakon punih 4 godina primjene da se predloži da se vrše Izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Nama je najbliži pristup koji je predložen u članu 1 Zakona o slobodnom pristupu informacijama Hrvatske kojim je prihvaćena praksa iz članice EU sve sa ciljem da se do ličnih i drugih podataka koji se kroz matične Zakone garantuje pristup istima mogu dobiti, naprimjer iz oblasti zaštite ličnih podataka kroz primjenu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, ZKP-a ZPP-a, Zakona o izvršenju i objezbjeđenju, Zakonu o bakama, Zakonu o državnom prjemeru i katastru, Zakonu o poreskoj admnistraciji i td a ne kroz Zakon o slobodnom pristupu informacijama.
Napor koji ulažemo vidljiv je kroz broj odluka koje smo donijeli uz maksimalno angažovanje svih raspoloživih kapaciteta naravno zadovoljni postugnutim ali svjesni da moramo raditi na stručnom usavršavanju, jačanju administrativnih kapaciteta.
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama poziva sve podnosioce zahtjeva za slobodan pristup informacijama da i dalje jačaju značaj prava javnosti da zna a mi ćemo se truditi ne samo da budemo na strani onog koji ukazuje na povrede odredbi Zakona već i da damo svoj primjer kroz bolje organizovanje posla u vezi postupka odlučivanja sa ciljem da postignemo veći stepen poštovanja zakonskih odredbi. Put je dug pun prepreka a prvi most koji nas spaja sa tlom nezavisnosti je snaga, volja i spremnost da idemo ka cilju u čemu ćemo istrajavati trudeći se da zadobijemo podršku nadležnih institucija koje moraju prepoznati značaj i ulogu Agencije u procesu demokratizacije crnogorskog društava.
