Članovi Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Muhamed Gjokaj i Zoran Vujičić boravili su od 09-13. septembra u radnoj posjeti Briselu, tj. ključnim institucijama za zaštitu ličnih podataka. Tokom petodnevne posjete kroz intezivnu razmjenu informacija i praksi na visokom nivou, članovi Savjeta imali su priliku da razgovaraju sa ekspertima iz oblasti zaštite ličnih podataka.
Tokom radnog boravka upoznali su se najnovijim informacijam u oblasti vještačke inteligencije, bezbjednost i čuvanje ličnih podataka kao i sa konkretnim pravnim, institucionalnim i metodološkim pitanjima.
Tokom boravka razmijenili su iskustva sa drugim državama Zapadnog Balkana, te podijelili mišljenja i stavove o zajedničkim izazovima i pristupima.
Predstavnici nezavisnih nadzornih organa koji se bave zaštitom ličnih podataka u regionu Zapadnog Balkana i to: Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore i Agencija za zaštitu ličnih podatka u Bosni i Hercegovini a povodom promjene politika privatnosti kompanije Meta i platforme X u odnosu na obradu ličnih podataka u svrhu razvoja vještačke inteligencije su na sastanku koji je održan 04.09.2024.godine u Sarajevu saglasili o sledećem:
1.Konstatuje se da su navedene kompanije započele obradu ličnih podataka u svrhu razvoja vještačke inteligencije bez prethodnog obavještavanja korisnika njihovih usluga u državama Zapadnog Balkana koje nisu članice Evropske unije.
2.Konstatuje se da ove kompanije nisu odredile svog predstavnika za obradu ličnih podataka u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
U cilju ostvarivanja prava na zaštitu ličnih podataka građana predstavnici nezavisnih nadzornih organa sve tri države saglasni su da zajednički nastupaju prema navedenim kompanijama te da u tom cilju koordiniraju sve aktivnosti koje preduzimaju u ovim slučajevima. Ova inicijativa će biti otvorena za sve druge nezavisne nadzorne organe Zapadnog Balkana i zemlje Istočnog partnerstva.
Predstavnici sva tri nezavisna nadzorna organa će se zajednički obratiti Evropskom odboru za zaštitu podataka (EDPB) i Komisiji za zaštitu ličnih podataka Republike Irske (Data Protection Commission) kao nadležnim organima za postupanje prema ovim kompanijama u Evropskoj uniji.
Radi što efikasnije koordinacije ostvarivanja ciljeva inicijative predstavnici sva tri nezavisna nadzorna organa su saglasni da direktoru Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, dr Dragoljubu Reljiću, bude povjerena ova kordinacija.
Ispred Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore sastanku su prisustvovali članovi Savjeta Muhamed Gjokaj i Zoran Vujičić i direktor Agencije Čedomir Mitrović.
O B A V J E Š T E NJ E
u vezi sa obradom ličnih podataka građana od strane Pošte CG
Zbog učestalih Upita građana koji se odnose na obradu ličnih podataka prilikom plaćanja računa u poslovnicama Pošte CG, odnosno uzimanja na uvid ličnih identifikacionih dokumenata i upisivanja JMBG, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, daje sljedeće obavještenje:
U cilju provjere zakonitosti obrade ličnih podataka, a u vezi sa promjenama procedure koje su uspostavljene radi sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je dana 21.07.2023.godine izvršila nadzor kod Pošte CG AD Podgorica i o istom je sačinjen Zapisnik br.02-77-14638-2/23 od 07.08.2023.godine.
Shodno utvrđenom činjeničnom stanju, subjektu nadzora je ukazano da u skladu sa članom 15 stav 1 tačka 1 i članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, otkloni nepravilnosti odnosno
Za prvih šest mjeseci 2024. godine pristiglo je 3483 žalbi iz oblasti SPI
Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama značajno doprinosi transparentnosti rada organa vlasti, ali istovremeno osvijetljava i primjere njihovog nezakonitog i nesavjesnog rada. U praksi su česti slučajevi neažurnog i neblagovremenog postupanja organa vlasti, kako u pogledu obaveznog objavljivanja određenih informacija, tako i u dijelu postupanja po zahtjevima korisnika.
Rečeno vodi obeshrabrenju korisnika zainteresovanih za javne informacije, ali i stvara prostor za one koji kroz zloupotrebu prava ciljano ostvaruju finansijsku dobit , čime se proizvodi višestruka šteta – kako po državni budžet, tako i prema korisnicima zakona koji namjeravaju doći do informacija, ali i organima koji se bave obradom zaprimljenih zahtjeva.
Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama za prvih šest mjeseci 2024. godine, pristiglo je 3483 žalbi sa podsjećanjem da je u 2023. godini AZLP zaprimila 7365 žalbi. Podaci iz prvih šest mjeseci 2024. godine samo potvrđuju kontinuirani trend zloupotrebe prava na pristup informacijama, na koji ukazujemo u dužem vremenskom periodu, a pogotovu u svijetlu predloga novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Analizom predmeta, odnosno žalbi, koje su podnešene Agenciji kao drugostepenom organu u prvih šest mjeseci 2024. godine, govore da se žalbe uglavnom podnose sa istih adresa kao i predhodnih godina, što u krajnjem zbog ograničenih ljudskih resursa te vrlo problematičnih zakonskih rješenja podnosioci inicijativa angažovanjem advokata ostvaruju značajnu finansijsku korist.
Značajno je naglasiti da za posljedicu Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, iz gore navedenih razloga često nije u mogućnosti da rješava predmete u predviđenom roku, što dovodi do opterećenosti ljudskih resursa i naplate materijalnih troškova.
I ovom prilikom izražavamo očekivanje za sistemsko institucionalno djelovanje u cilju preveniranja zloupotrebe prava te, istovremeno, jačanja instituta u smjeru kontrole organa vlasti i snaženja transparetnosti njihovog rada.
Osvrt na stanje zaštite ličnih podataka za prvu polovinu 2024.godine
Svijest o značaju prava na zaštitu ličnih podataka, kao izazova današnjeg društva iz dana u dan, jača što se i evidentira u radu Agencije za prvih šest mjeseci 2024.godine . Zabilježeno je značajno interesovanje za ovu oblast kako predstavnika institucija, državnih organa, privrede, predstavnika medija ali i drugih zainteresovanih koji se bave poslovima obrade ličnih podataka. Predstavnici medija su u tom duhu ukazivali i na situacije u kojima je došlo ili može da dođe do povrede prava na zaštitu ličnih podataka.
U ovoj godini , najveće interesovanje pokazano je za uvođenje sistema video nadzora kao mjere zaštite lica i imovine, gdje Agencija na osnovu prateće dokumentacije izdaje Saglasnost za uspostavljanje video nadzora.
Za prvih šest mjeseci 2024 godine, Agencija je dala 59 saglasnosti za uvođenje video nadzora, donijela 11 rješenja, sedamdest odgovora na upite i pet mišljenja.
U tom smislu, polugodišnji period obilježilo je i donošenje Rješenja o privremenoj zabrani obrade ličnih podataka putem sistema video nadzora javnih površina na teritoriji Glavnog grada Podgorica te opština Bar i Ulcinj odnosno donošenje Rješenja kojim je, do okončanja upravnog spora, omogućeno da se nadzor vrši bez upotrebe kamera koje imaju instalirano softversko rješenje za biometrijsko prepoznavanje lica.
