Zaključci sa Radnog sastanka na temu „Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama“
Na inicijativu Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama održan je Radni sastanak na temu „Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama“.
Sastanku su, pored predstavnika Agencije, prisustvovali i VD predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Dr Vesna Vučković, predstavnik Upravnog suda Crne Gore sudija Veljko Vujović, Generalni direktor Direktorata za pravosuđe Ministarstva pravde Momir Jauković, ovlašćeni predstavnici Ministarstva finansija Ana Ljumović, Aleksandra Tošković i Luka Đuričković, predstavnica kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Marina Perišić, predstavnica kancelarije Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore Radomirka Raičević i Predsjednik Advokatske komore Crne Gore advokat Zdravko Begović.
Učesnici sastanka su, nakon sveobuhvatne rasprave, donijeli sljedeće
Z A K LJ U Č K E
Definisanje instituta zloupotrebe prava treba biti praćeno adekvatnim balansom između ostvarivanja prava javnosti da zna i njegove zloupotrebe. Institut zloupotrebe prava nije nepoznanica u pravnoj praksi i sadržan je u zakonskim rješenjima država regiona i članica EU;
Nastavljajući aktivnosti na promociji i afirmisanju prava na zaštitu podataka o ličnosti i prava na slobodan pristup informacijama, pomoćnik direktora Agencije Sabahudin Delić održao je predavanje za učenike JU SEŠ „Mirko Vešović“ u Podgorici.
Učenici pravno-administrativnog smjera su imali priliku da čuju relevantne informacije o važnosti zaštite privatnosti. Kao aktivni korisnici interneta i društvenih mreža učenici su dobili korisne savjete i smjernice na koji način mogu da zaštite lične podatke u primjeni digitalne tehnologije.
Kroz interaktivno učešće učenika, izražavanje njihovog mišljenja i postavljanje pitanja, pomoćnik Delić je prezentovao i primjere iz prakse u vezi sa zloupotrebom ličnih podataka, sa jasnim porukama koje skreću pažnju na oprez u korišćenju društvenih mreža i interneta uopšte. Cilj predavanja je bio da učenici dobiju osnovne informacije o Agenciji i mehanizmima zaštite podataka o ličnosti prilagođene njihovom uzrastu i stepenu njihovog interesovanja.
Na inicijativu i u organizaciji Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama danas je održan Radni sastanak na temu „Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama“.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Savjeta Agencije Željko Rutović, članovi Savjeta Agencije Muhamed Gjokaj i Zoran Vujčić, direktor Agencije Ivan Medojević, pomoćnik direktora Sabahudin Delić, Rukovoditeljka Odsjeka za slobodan pristup informacijama Biljana Božić, VD predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Dr Vesna Vučković, predstavnik Upravnog suda Crne Gore sudija Veljko Vujović, Generalni direktor Direktorata za pravosuđe Ministarstva pravde Momir Jauković, predstavnica kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjana Perišić, predstavnica kancelarijhe Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore Radomirka Raičević, Predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović, te zaposleni u Odsjeku za slobodan pristup informacijama.
NEDJELJA OTVORENIH VRATA
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, povodom 28. januara Dana zaštite ličnih podataka, organizuje „Nedjelju otvorenih vrata“.
Ovim putem pozivamo građane, nevladine organizacije i institucije da, u periodu od 30. januara do 3. februara u toku radnog vremena, posjete Agenciju, neposredno se upoznaju sa našim radom i/ili, ukoliko smatraju da su im povrijeđena prava iz domena rada Agencije, dobiju potrebna obavještenja i pomoć u rješavanju eventualnog problema.
Zainteresovana javnost se može obratiti Agenciji i putem pošte, na adresu Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 147, telefonski na broj 020-634-883 ili putem e-maila azlp@t-com.me
„Nedelja otvorenih vrata“ organizuje se u javnom interesu u cilju podizanja svijesti građana o pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, informisanja o načinima zaštite i obraćanja Agenciji. Javni interes svake zajednice pa i Crne Gore je zaštita privatnosti njenih građana, a uloga Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da bude stožer zaštite ličnih podataka kao dio institucionalnog mehanizma.
U saradnji sa Pravnim fakultetom UCG u Podgorici biće upriličeno predavanje na temu zaštite ličnih podataka za studente ove univerzitetske jedinice, a predavači će biti Predsjednik Savjeta Agencije g-din mr Željko Rutović i član Savjeta Agencije g-din Muhamed Gjokaj.
Predstavnici Agencije će održati predavanja na temu zaštite ličnih podataka na internetu i društvenim mrežama za učenike Gimnazije „Slobodan Škerović“ i Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“.
Takođe, predstavnici Agencije će kroz medijske nastupe predstaviti rad Agencije i informisati javnost o oblicima zloupotrebe i načinu zaštite ličnih podataka.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST PREDSJEDNIKA SAVJETA AGENCIJE ZA ZAŠTITU LIČNIH PODATAKA I SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJA mr ŽELJKA RUTOVIĆA POVODOM 28.JANUARA DANA ZAŠTITE LIČNIH PODATAKA
Široka tehnološka revolucija, digitalno doba, vještačka inteligencija, veliki podaci i algoritmi iz korijena su promijenili koncept i kulturu privatnosti koju danas nije moguće posmatrati u starim analognim tradicionalnim obrascima. Masovna automatizacija obrade ličnih podataka, više nego ikad ranije u istoriji može uticati na kreiranje kolektivne svijesti i odluka, čije posledice su globalno prepoznate.
Nova tehnološka faza ljudske istorije donijela je nove paradigme i nova značenja privatnosti te samim tim i nove civilizacijske i sistemske izazove zaštite ličnih podataka koji danas nesumnjivo postaju veliki globalni i politički i komercijalni resurs. Akumulacija, automatizacija i analiza obrade podataka o ličnosti otvorili su etička, humanistička, kulturološka i bezbjedonosna pitanja i posljedice koja zahtijevaju ubrzane preventivne modele zaštite privatnosti čovjeka.
Strateški odgovori na ova pitanja i budućnost čovjeka u hiper informatičkom društvu nužno su vezana za snaženje održive javne svijesti o značaju prava zaštite ličnih podataka.
Kakav je taj novi digitalni svijet u odnosu na neki stari koji znamo, kako ćemo štititi privatnost, kako ćemo upravljati velikim podacima i kako spriječiti štetu? Ovo su podjednako izazovi globalnog društva, nadnacionalnih organizacija, akademske i medijske zajednice, civilnog društva i nacionalnih javnih politika koje moraju u kontinuitetu evolutivno nuditi valjana i adekvatna rješenja u sprječavanju neželjenih efekata ovog fenomena XXI vijeka.
Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti nije samo povod, već najšira obaveza društva u smjeru promatranja ljudskih prava čovjeka na razmeđu dvaju svjetova u kojima digitalno-mašinski sve više zauzima mjesto realnog svijeta. U tom duhu današnjem čovjeku podjednako se mora pružiti i zaštita i jasan odgovor u koje svrhe se lični podaci prikupljaju, obrađuju, kakvi su rizici obrade i mehanizmi valjane pravno - institucionalne zaštite od zloupotrebe podataka.
Otuda, ova pitanja nijesu tek puke birokratske ili formalno pravne prirode, već prije svega etičke, humanističke dimenzije civilizovanog svijeta u kojem je čovjek suveren svoje privatnosti. Ima li otud većeg izazova za donosioce odluka od obaveze i zadatka kojima će čovjeku garantovati neprikosnovenost zaštite njegove privatnosti i ličnosti sa kojom on postaje i prepoznaje se aktivnim subjektom svakog demokratskog i odgovornog društva.
U tom duhu pored snaženja javno održive svijesti o značaju ličnih podataka te obezbjeđivanje adekvatnog nadzora i javne kontrole nad obradom ličnih podataka od strane državnog iprivatnog sektora, imeprativ našeg društva jeste usaglašavanje organskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske Unije a posebno sa Uredbom Evropskog parlamenta i Savjeta o zaštiti fizičkih lica u odnosu na obradu podataka o ličnosti i slobodnom kretanju takvih podataka.
Implementacija najviših evropskih standarda ove oblasti uz institucionalno snaženje profesionalnosti i nezavisnosti organa uz dosljednu primjenu ustavnih i zakonskih rješenja zaštite ljudskih prava, strateški su okvir zaštite dostojanstva, zaštite ličnih podataka i privatnosti kao temeljnih sloboda i prava stasalih na evropskim vrijednostima i demokratskim načelima slobodnih društava u kojima je građanin suveren svoje privatnosti i svog integriteta.
