Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, na sjednici održanoj 18. juna 2018. godine, razmotrio je Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2017. godinu, kojeg je podnijela Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
U uvodnom obrazloženju Izvještaja, predsjednik Savjeta Agencije Muhamed Gjokaj je informisao članove Odbora da je Izvještaj za 2017. godinu najbolji od osnivanja Agencije i da je ponosan na tu činjenicu, da je u dijelu zaštite ličnih podataka u 2017. godini Agencija uspjela da ispoštuje sve rokove kada su u pitanju zahtjevi za zaštitu prava, da su data adekvatna mišljenja na relevantne zakone, posebno na Zakon o biračkom spisku, da je izvršeno oko 117 nadzora, da je donijet veliki broj rješenja i kontinuirano davana saglasnosti na zahtjeve za uvođenje video nadzora.
Predsjednik Gjokaj je istakao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo Radnu grupu za izmjenu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti radi usaglašavanja sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka, jednim od najkompleksnijih propisa usvojenih na nivou Evropske unije, za šta su zahtijevali podršku od zemalja Evropske unije zbog čega se nada da će do kraja 2019. godine ovu obavezu realizovati.
U dijelu koji se odnosi na slobodan pristup informacijama, Gjokaj je obavijestio da je Agencija koja je u prošloj godini donijela 3880 odluka svjetski rekorder, jer ih je toliko bilo u prethodne tri godine, da je od polovine 2016. godine prisutan fenomen zloupotrebe slobodnog pristupa informacijama, za koji su advokati pronašli najbolji mogući način da poharaju budžet države. Naglasio je o velikoj uspješnosti Agencije pred Upravnim sudom koji je potvrdio preko 90% naših odluka i da postoji veliki broj inicijativa za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka protiv odgovornih lica u državnim organima zbog nedostavljanja traženih informacija Savjetu Agencije.
Apelovao je na poslanike za što hitnijim izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kako bi se usaglasio sa drugim sistemskim zakonima. Takođe, potrebno je zloupotrebu prava na slobodan pristup informacijama definisati po modelu evropskih zemalja kao i troškove postupka kako bi se blokirala mogućnost advokatima da koriste manjkavosti ovog Zakona i nanose ogromne troškove državnom budžetu. U posljednje vrijeme MANS, ali i fizička lica koja su u saznanju da se dobro može zaraditi preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama, sve češće podnose zahtjeve za dobijanje informacija koje zapravo nijesu od javnog značaja.
Predsjednik savjeta Agencije smatra da su realizovali mjere na koje im je ukazano od strane Evropske komisije. Najavio je realizaciju određenih projekata, kao i nastavak dobre saradnje sa sličnim institucijama iz zemalja regiona.
Članovi Odbora su pohvalili Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2017. godinu i ocijenili da je kvalitetan, detaljan, analitičan i sveobuhvatan, kao i da je rad Agencije iz godine u godinu sve bolji. Zaključili su da je Evropska komisija u svom Izvještaju o Crnoj Gori prepoznala ostvareni napredak u ovoj oblasti, ali i ukazala na potrebu daljeg jačanja administrativnih kapaciteta Agencije.
Odbor je jednoglasno podržao Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2017. godinu, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.
