Inicijativa 2020, Sutomore, od 01.- 03. Oktobra 2024.
Sesija o slobodnom pristupu informacijama zemalja: Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Crne Gore.
U organizaciji Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, u Sutomoru, od 1. do 3. oktobra 2024. godine, održaće se peti sastanak Inicijative 2020, koju čine nezavisna regulatorna tijela iz oblasti slobodnog pristupa informacijama zemalja: Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Crne Gore.
Članovi Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Muhamed Gjokaj i Zoran Vujičić boravili su od 09-13. septembra u radnoj posjeti Briselu, tj. ključnim institucijama za zaštitu ličnih podataka. Tokom petodnevne posjete kroz intezivnu razmjenu informacija i praksi na visokom nivou, članovi Savjeta imali su priliku da razgovaraju sa ekspertima iz oblasti zaštite ličnih podataka.
Tokom radnog boravka upoznali su se najnovijim informacijam u oblasti vještačke inteligencije, bezbjednost i čuvanje ličnih podataka kao i sa konkretnim pravnim, institucionalnim i metodološkim pitanjima.
Tokom boravka razmijenili su iskustva sa drugim državama Zapadnog Balkana, te podijelili mišljenja i stavove o zajedničkim izazovima i pristupima.
Predstavnici nezavisnih nadzornih organa koji se bave zaštitom ličnih podataka u regionu Zapadnog Balkana i to: Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore i Agencija za zaštitu ličnih podatka u Bosni i Hercegovini a povodom promjene politika privatnosti kompanije Meta i platforme X u odnosu na obradu ličnih podataka u svrhu razvoja vještačke inteligencije su na sastanku koji je održan 04.09.2024.godine u Sarajevu saglasili o sledećem:
1.Konstatuje se da su navedene kompanije započele obradu ličnih podataka u svrhu razvoja vještačke inteligencije bez prethodnog obavještavanja korisnika njihovih usluga u državama Zapadnog Balkana koje nisu članice Evropske unije.
2.Konstatuje se da ove kompanije nisu odredile svog predstavnika za obradu ličnih podataka u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
U cilju ostvarivanja prava na zaštitu ličnih podataka građana predstavnici nezavisnih nadzornih organa sve tri države saglasni su da zajednički nastupaju prema navedenim kompanijama te da u tom cilju koordiniraju sve aktivnosti koje preduzimaju u ovim slučajevima. Ova inicijativa će biti otvorena za sve druge nezavisne nadzorne organe Zapadnog Balkana i zemlje Istočnog partnerstva.
Predstavnici sva tri nezavisna nadzorna organa će se zajednički obratiti Evropskom odboru za zaštitu podataka (EDPB) i Komisiji za zaštitu ličnih podataka Republike Irske (Data Protection Commission) kao nadležnim organima za postupanje prema ovim kompanijama u Evropskoj uniji.
Radi što efikasnije koordinacije ostvarivanja ciljeva inicijative predstavnici sva tri nezavisna nadzorna organa su saglasni da direktoru Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, dr Dragoljubu Reljiću, bude povjerena ova kordinacija.
Ispred Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore sastanku su prisustvovali članovi Savjeta Muhamed Gjokaj i Zoran Vujičić i direktor Agencije Čedomir Mitrović.
O B A V J E Š T E NJ E
u vezi sa obradom ličnih podataka građana od strane Pošte CG
Zbog učestalih Upita građana koji se odnose na obradu ličnih podataka prilikom plaćanja računa u poslovnicama Pošte CG, odnosno uzimanja na uvid ličnih identifikacionih dokumenata i upisivanja JMBG, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, daje sljedeće obavještenje:
U cilju provjere zakonitosti obrade ličnih podataka, a u vezi sa promjenama procedure koje su uspostavljene radi sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je dana 21.07.2023.godine izvršila nadzor kod Pošte CG AD Podgorica i o istom je sačinjen Zapisnik br.02-77-14638-2/23 od 07.08.2023.godine.
Shodno utvrđenom činjeničnom stanju, subjektu nadzora je ukazano da u skladu sa članom 15 stav 1 tačka 1 i članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, otkloni nepravilnosti odnosno
Za prvih šest mjeseci 2024. godine pristiglo je 3483 žalbi iz oblasti SPI
Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama značajno doprinosi transparentnosti rada organa vlasti, ali istovremeno osvijetljava i primjere njihovog nezakonitog i nesavjesnog rada. U praksi su česti slučajevi neažurnog i neblagovremenog postupanja organa vlasti, kako u pogledu obaveznog objavljivanja određenih informacija, tako i u dijelu postupanja po zahtjevima korisnika.
Rečeno vodi obeshrabrenju korisnika zainteresovanih za javne informacije, ali i stvara prostor za one koji kroz zloupotrebu prava ciljano ostvaruju finansijsku dobit , čime se proizvodi višestruka šteta – kako po državni budžet, tako i prema korisnicima zakona koji namjeravaju doći do informacija, ali i organima koji se bave obradom zaprimljenih zahtjeva.
Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama za prvih šest mjeseci 2024. godine, pristiglo je 3483 žalbi sa podsjećanjem da je u 2023. godini AZLP zaprimila 7365 žalbi. Podaci iz prvih šest mjeseci 2024. godine samo potvrđuju kontinuirani trend zloupotrebe prava na pristup informacijama, na koji ukazujemo u dužem vremenskom periodu, a pogotovu u svijetlu predloga novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Analizom predmeta, odnosno žalbi, koje su podnešene Agenciji kao drugostepenom organu u prvih šest mjeseci 2024. godine, govore da se žalbe uglavnom podnose sa istih adresa kao i predhodnih godina, što u krajnjem zbog ograničenih ljudskih resursa te vrlo problematičnih zakonskih rješenja podnosioci inicijativa angažovanjem advokata ostvaruju značajnu finansijsku korist.
Značajno je naglasiti da za posljedicu Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, iz gore navedenih razloga često nije u mogućnosti da rješava predmete u predviđenom roku, što dovodi do opterećenosti ljudskih resursa i naplate materijalnih troškova.
I ovom prilikom izražavamo očekivanje za sistemsko institucionalno djelovanje u cilju preveniranja zloupotrebe prava te, istovremeno, jačanja instituta u smjeru kontrole organa vlasti i snaženja transparetnosti njihovog rada.
